Standardizacija decentraliziranog identiteta u 2025.: dinamika tržišta, tehnološke promjene i strateške prognoze. Istražite ključne trendove, regionalne lidere i prilike za rast koje oblikuju sljedećih pet godina.

• Izvršni rezime & Pregled tržišta
• Ključni tehnološki trendovi u standardizaciji decentraliziranog identiteta
• Konkuretni pejzaž i vodeći igrači
• Prognoze rasta tržišta (2025–2030): Stope prihvaćanja i projekcije prihoda
• Regionalna analiza: Sjeverna Amerika, Europa, APAC i tržišta u razvoju
• Budući izgledu: Inovacije i utjecaji regulative
• Izazovi i prilike: Interoperabilnost, privatnost i proširenje ekosistema
• Izvori & Reference

Izvršni rezime & Pregled tržišta

Standardizacija decentraliziranog identiteta (DID) odnosi se na razvoj i prihvaćanje zajedničkih protokola, okvira i tehničkih specifikacija koje omogućavaju sigurne, interoperabilne i korisnicima kontrolirane digitalne identitete preko platformi i jurisdikcija. Za razliku od tradicionalnih, centraliziranih identitetnih sustava koje upravljaju pojedinačne vlasti, decentralizirani identitet koristi blockchain i tehnologije distribuiranih knjižnica kako bi osnažio pojedince s vlasništvom i kontrolom nad svojim osobnim podacima. Do 2025. godine, tržište standardizacije decentraliziranog identiteta doživljava brzi rast, potaknut povećanom regulativnom pažnjom, rastućim zabrinutostima oko privatnosti podataka i proliferacijom digitalnih usluga koje zahtijevaju robusnu verifikaciju identiteta.

Globalna potjera za digitalnom transformacijom, ubrzana pandemijom COVID-19, otkrila je ograničenja naslijeđenih identitetskih sustava, kao što su osjetljivost na napade, nedostatak interoperabilnosti i rizici privatnosti korisnika. U odgovoru su industrijski konzorciji i tijela za standarde — uključujući World Wide Web Consortium (W3C), OASIS Open i Decentraliziranu identitetsku zakladu — pojačali napore u uspostavljanju otvorenih standarda poput decentraliziranih identifikatora (DID) i verificiranih vjerodajnica (VC). Ovi standardi predstavljaju temelj za omogućavanje prekograničnih, intersektorskih identitetskih rješenja koja su i sigurna i koja štite privatnost.

Tržišni zamah dodatno se dokazuje sudjelovanjem velikih tehnoloških firmi i financijskih institucija, kao što su Microsoft, IBM i Mastercard, koji testiraju i implementiraju decentralizirana identitetska rješenja temeljena na novim standardima. Prema izvješću Gartnera iz 2024. godine, očekuje se da će više od 40% velikih poduzeća implementirati okvire decentraliziranog identiteta do 2026. godine, u usporedbi s manje od 10% u 2022. Ovaj porast pripisuje se potrebi za usklađivanjem s evoluirajućim propisima poput EU eIDAS 2.0 i rastućim potražnjama potrošača za digitalnim iskustvima koja se fokusiraju na privatnost.

• Ključni pokretači uključuju regulativne mandate, zahtjeve digitalnog onboardinga i potrebu za smanjenjem prijevara.
• Izazovi ostaju u vezi s interoperabilnošću, upravljanjem i usklađivanjem globalnih standarda.
• Strateška partnerstva između javnog i privatnog sektora ubrzavaju tempo standardizacije i prihvaćanja.

Ukratko, standardizacija decentraliziranog identiteta je u ključnoj fazi u 2025. godini, s širokom industrijskom usklađenošću i regulativnom podrškom koja pokreće tržište prema skalabilnim, interoperabilnim i korisnicima usmjerenim identitetskim ekosustavima.

Ključni tehnološki trendovi u standardizaciji decentraliziranog identiteta

Standardizacija decentraliziranog identiteta brzo se razvija, potaknuta potrebom za sigurnim, korisnicima orijentiranim digitalnim identitetnim rješenjima koja nadilaze tradicionalne, centralizirane modele. U 2025. godini nekoliko ključnih tehnoloških trendova oblikuje krajolik standardizacije, pri čemu globalni industrijski konzorciji i tijela za standarde igraju ključne uloge.

Jedan od najznačajnijih trendova je sazrijevanje i prihvaćanje W3C-ovih vjerodajnica (VC) i decentraliziranih identifikatora (DID) standarda. Ovi okviri, koje je razvio World Wide Web Consortium (W3C), pružaju osnovne protokole za interoperabilni, privatnost-preservirajući digitalni identitet. VC i DID standardi sada se integriraju u sve veći broj državnih i poduzećem projekata, omogućavajući prekograničnu i intersektorsku verifikaciju identiteta bez oslanjanja na centralizirane vlasti.

Drugi trend je konvergencija decentraliziranog identiteta s novim tehnologijama koje poboljšavaju privatnost, poput dokaza s nultim znanjem (ZKP). ZKP omogućavaju korisnicima dokazivanje atributa o sebi (npr. godina, državljanstvo) bez otkrivanja osnovnih osobnih podataka. Ovaj pristup standardizira se putem inicijativa poput Decentralizirane identitetske zaklade (DIF) i Trust Over IP Foundation, koje surađuju kako bi osigurale interoperabilnost i sigurnost među različitim platformama.

Interoperabilnost ostaje središnja točka, s organizacijama kao što su OASIS Open i Međunarodna organizacija za standardizaciju (ISO) koje rade na specifikacijama koje povezuju različite ekosustave decentraliziranog identiteta. Rad OASIS Open-a na Open Wallet Foundation i kontinuirani razvoj ISO/IEC 18013-5 standarda za mobilne vozačke dozvole primjeri su napora za usklađivanje digitalnih identitetskih standarda na globalnoj razini.

Osim toga, integracija standarda decentraliziranog identiteta s blockchainom i tehnologijama distribuiranih knjižnica (DLT) ubrzava se. Projekti poput Europske digitalne identitetne novčanice EU i Hyperledger Foundation -ovih Aries i Indy okvira koriste DLT za pružanje nepromjenjivih, verificiranih identitetskih vjerodajnica u velikim razmjerima.

Ukratko, 2025. godina svjedoči snažnom poticaju prema standardiziranim, interoperabilnim i privatnost-orijentiranim rješenjima za decentralizirani identitet, koja podržavaju zajednički napori vodećih tijela za standarde, industrijskih konzorcija i vladinih inicijativa. Ovi trendovi očekuju se da će ubrzati prihvaćanje decentraliziranog identiteta u svim sektorima, otvarajući put za sigurniju i korisnicima osnaženu digitalnu budućnost.

Konkuretni pejzaž i vodeći igrači

Konkuretni pejzaž za standardizaciju decentraliziranog identiteta u 2025. godini karakteriziran je dinamičnom interakcijom između tehnoloških konzorcija, tijela za standarde i rastuće kohorte inovatora iz privatnog sektora. Pritisak za interoperabilna, privatnost-preservirajuća digitalna identitetna rješenja doveo je do pojave nekoliko ključnih okvira i standarda, s organizacijama koje se bore da oblikuju globalni smjer decentraliziranih identiteta (DID) protokola.

Na čelu se nalazi World Wide Web Consortium (W3C), koji je formalizirao standarde decentraliziranih identifikatora (DID) i verificiranih vjerodajnica (VC). Ove specifikacije čine osnovu većine DID rješenja i široko su prihvaćene od strane inicijativa kako javnog tako i privatnog sektora. Decentralizirana identitetska zaklada (DIF) je još jedan glavni igrač, koji potiče interoperabilnost putem projekata otvorenog koda i radnih grupa koje se bave tehničkim izazovima kao što su univerzalni rešavači i protokoli razmjene vjerodajnica.

Industrijski savezi također oblikuju konkurentski pejzaž. Trust Over IP Foundation razvila je slojeviti model za digitalno povjerenje, koji dobiva sve veću popularnost među preduzećima i vladama koje traže skalabilna, prekogranična identitetska rješenja. U međuvremenu, Hyperledger Foundation podržava nekoliko projekata otvorenog koda, uključujući Hyperledger Indy i Aries, koji se široko koriste za izgradnju decentraliziranih identitetskih mreža i okvira agenata.

Na komercijalnom planu, tehnološki divovi i specijalizirani startapi aktivno doprinose tim standardima. Microsoft je integrirao W3C-kompatibilna decentralizirana identitetska rješenja u svoj Azure Active Directory, dok IBM i Accenture surađuju s vladama i preduzećima na pilotiranju velikih implementacija DID-a. Startapi kao što su Evernym (sada dio Avanade) i Sphereon prepoznaju se po svom doprinosu otvorenim standardima i stvarnim implementacijama.

• W3C DIDs i VCs su de facto standardi, ali konkurencija ostaje u pristupima implementacije i modelima upravljanja.
• Interoperabilnost ostaje ključno bojno polje, s više organizacija koje predlažu okvire za povezivanje vlasničkih i otvorenih rješenja.
• Usklađenost s regulativama, osobito s EU eIDAS 2.0 i globalnim zakonima o privatnosti, utječe na prioritete standardizacije i strategije dobavljača.

Kako tržište sazrijeva, konkurentska prednost se premješta prema onima koji mogu demonstrirati veliku interoperabilnost, usklađenost s regulativama i robusnu zaštitu privatnosti, pozicionirajući tijela za standarde i vodeće tehnološke pružatelje u središte evolucije decentraliziranog identiteta u 2025. godini.

Prognoze rasta tržišta (2025–2030): Stope prihvaćanja i projekcije prihoda

Tržište za standardizaciju decentraliziranog identiteta je spremno za značajan rast između 2025. i 2030. godine, potaknuto povećanim regulativnim pritiscima, prihvaćanjem u poduzećima i sazrijevanjem interoperabilnih okvira. Prema projekcijama Gartnera, do 2026. godine, više od 50% globalne populacije imat će neki oblik digitalnog identiteta, a sve veći dio će koristiti decentralizirane standarde kao što su W3C-ove verificirane vjerodajnice i decentralizirani identifikatori (DIDs). Ovaj trend se očekuje da će se ubrzati dok se vlade i velika poduzeća trude da se usklade s evoluirajućim propisima o privatnosti podataka i poboljšaju kontrolu korisnika nad osobnim podacima.

Projekcije prihoda za tržište decentraliziranog identiteta odražavaju ovaj zamah. MarketsandMarkets procjenjuje da će globalno tržište decentraliziranog identiteta rasti s 0,6 milijardi dolara u 2023. na 6,8 milijardi dolara do 2028. godine, što predstavlja godišnju stopu rasta (CAGR) od preko 60%. Ekstrapolirajući ovu putanju, tržište bi moglo premašiti 15 milijardi dolara do 2030. godine, pod uvjetom da se nastavila prihvaćanja i standardizacija u sektorima kao što su financije, zdravstvo i vladine usluge.

Stope prihvaćanja će se razlikovati po regijama i industrijama. Očekuje se da će Europa prednjačiti u ranoj prihvaćanju zbog EU eIDAS 2.0 regulative, koja nalaže interoperabilne digitalne identitetne novčanice temeljene na decentraliziranim standardima. Inicijative Europske komisije predviđa se da će potaknuti stope prihvaćanja iznad 40% među građanima EU do 2027. godine. U Sjevernoj Americi, slučajevi korištenja vođeni poduzećima — posebno u bankarstvu i zdravstvu — predviđa se da će stope prihvaćanja doseći 25–30% do 2028. godine, prema IDC.

• Do 2025. godine očekuje se da će pilot programi i rane proizvodne implementacije činiti 10–15% digitalnih identitetskih rješenja na globalnoj razini, s brzim širenjem kako se standardi interoperabilnosti razvijaju.
• Prihodi od licenciranja, upravljanih usluga i integracije decentraliziranih identitetskih rješenja predviđa se da će premašiti tradicionalne ponude upravljanja identitetom do 2028. godine.
• Ključni pokretači rasta uključuju usklađenost s regulativama, potražnju za autentifikacijom koja štiti privatnost i proliferaciju digitalnih novčanika i platformi za samostalni identitet.

Sve u svemu, razdoblje od 2025. do 2030. godine je postavljeno za svjedočenje transformativnoj promjeni u upravljanju digitalnim identitetom, s standardizacijom decentraliziranog identiteta u središtu novih izvora prihoda i modela prihvaćanja širom industrija.

Regionalna analiza: Sjeverna Amerika, Europa, APAC i tržišta u razvoju

Regionalna dinamika igra ključnu ulogu u standardizaciji i prihvaćanju okvira decentraliziranog identiteta (DID). Do 2025. godine, Sjeverna Amerika, Europa, APAC i tržišta u razvoju pokazuju različite pristupe i razine napretka u standardizaciji DID-a, oblikovane regulativnim okruženjima, tehnološkom zrelošću i tržišnim prioritetima.

Sjeverna Amerika ostaje na čelu, potaknuta aktivnim sudjelovanjem tehnoloških divova i tijela za standarde. Sjedinjene Američke Države i Kanada su vidjele značajne doprinose standardima DID-a World Wide Web Consortium-a (W3C), s organizacijama poput Microsoft i IBM koje testiraju interoperabilna rješenja. Regulatory discussions, particularly around privacy and digital trust, have accelerated the push for harmonized frameworks, though the lack of a federal privacy law in the U.S. introduces fragmentation. National Institute of Standards and Technology (NIST) također aktivno procjenjuje DID protokole za vladine i poslovne slučajeve.

Europa se karakterizira snažnim regulativnim poticajem, posebno regulativom eIDAS 2.0, koja nalaže prekograničnu interoperabilnost digitalnog identiteta. Fokus Europske unije na privatnost i suverenitet podataka doveo je do razvoja Europske digitalne identitetne novčanice, koja se blisko usklađuje sa W3C standardima i EUDI Wallet Consortium. Europske standardizacijske tijela, poput ETSI, surađuju s globalnim partnerima kako bi osigurali usklađenost i interoperabilnost, čineći Europu liderom u standardizaciji koju potiču regulatorne inicijative.

APAC predstavlja raznoliki krajolik. Zemlje poput Singapura, Južne Koreje i Japana napreduju s nacionalnim inicijativama digitalnog identiteta, često koristeći blockchain i DID standarde. Singapurska vlada integrirala je DID principe u svoj sustav SingPass, dok japansko Ministarstvo unutarnjih poslova i komunikacija testira decentralizirani identitet za javne usluge. Međutim, heterogenost u regulativnim okvirima i digitalnoj infrastrukturi u toj regiji stvara izazove za prekograničnu standardizaciju.

Tržišta u razvoju su u ranim fazama prihvaćanja DID-a, s pilot projektima koji često podržavaju međunarodne organizacije kao što je Svjetska banka. Ove regije fokusiraju se na korištenje decentraliziranog identiteta kako bi se riješili osnovni identitetski problemi, osobito u financijskoj uključenosti i pružanju javnih usluga. Napori standardizacije obično su vođeni globalnim okvirima, s lokalnim prilagodbama radi rješavanja infrastrukturnih i politikih ograničenja.

Sve u svemu, dok Sjeverna Amerika i Europa oblikuju globalne standarde kroz regulativno i industrijsko vođstvo, APAC i tržišta u razvoju prilagođavaju te okvire lokalnim potrebama, ističući važnost regionalne suradnje za globalnu interoperabilnost u decentraliziranom identitetu.

Budući izgledu: Inovacije i utjecaji regulative

Budući izgledu za standardizaciju decentraliziranog identiteta u 2025. oblikovan je konvergencijom tehnoloških inovacija i evoluirajućih regulativnih okvira. Kako digitalni identitet postaje sve centralniji za online interakcije, pritisak za interoperabilnim, privatnost-preservirajućim standardima se pojačava. Industrijski konzorciji i tijela za standarde, kao što su World Wide Web Consortium (W3C) i Decentralizirana identitetska zaklada (DIF), ubrzavaju napore za formalizaciju specifikacija za verificirane vjerodajnice i decentralizirane identifikatore (DID). W3C-ovi modeli podataka verificiranih vjerodajnica i DID Core specifikacije očekuje se da će doživjeti široko prihvaćanje i usavršavanje u 2025. godini, pružajući zajednički jezik za međuplatformske identitetske rješenja.

Na području inovacija, 2025. vjerojatno će svjedočiti integraciji protokola decentraliziranog identiteta s novim tehnologijama poput dokaza s nultim znanjem i sigurnog višestranog izračuna. Ova poboljšanja imaju za cilj poboljšati privatnost korisnika i smanjiti oslanjanje na centralizirane vlasti, rješavajući dugotrajne zabrinutosti oko sigurnosti podataka i nadzora. Glavni tehnološki pružatelji, uključujući Microsoft i IBM, testiraju decentralizirana identitetska rješenja koja koriste blockchain i tehnologije distribuiranih knjižnica za omogućavanje upravljanja samostalnim identitetom na velikoj razini.

Učinak regulative mogao bi igrati ključnu ulogu u oblikovanju krajolika decentraliziranog identiteta. Regulative eIDAS 2.0 Europske unije, koje će stupiti na snagu 2025. godine, nalažu usvajanje digitalnih novčanika i prekogranično priznanje digitalnih identiteta, stvarajući jake poticaje za standardizaciju među državama članicama. Slično tome, Američki nacionalni institut za standarde i tehnologiju (NIST) ažurira svoje smjernice za digitalni identitet kako bi prilagodio decentralizirane modele, što ukazuje na pomak prema regulativnom prihvaćanju. Ove regulatorne inicijative očekuje se da će potaknuti interoperabilnost i povjerenje, ali također donose izazove usklađivanja, posebno oko zaštite podataka i dodjele odgovornosti.

• Povećana suradnja između javnog i privatnog sektora za usklađivanje tehničkih standarda s regulativnim zahtjevima.
• Pojava okvira za certifikaciju za validaciju usklađenosti s standardima decentraliziranog identiteta.
• Rastuće ulaganje u korisnički orijentirane identitetne novčanike i prekogranične pilote interoperabilnosti.

Ukratko, 2025. bi trebala biti transformativna godina za standardizaciju decentraliziranog identiteta, s inovacijama i regulatornim obavezama koje se konvergiraju kako bi ubrzale prihvaćanje, poboljšale sigurnost i potaknule globalnu interoperabilnost.

Izazovi i prilike: Interoperabilnost, privatnost i proširenje ekosistema

Standardizacija decentraliziranog identiteta (DID) u 2025. suočava se s kompleksnim krajolikom izazova i prilika, osobito u područjima interoperabilnosti, privatnosti i proširenja ekosistema. Kako prihvaćanje decentraliziranih identitetskih rješenja ubrzava, potreba za univerzalno prihvaćenim standardima postaje sve hitnija kako bi se osigurale besprijekorne korisničke doživljaje i robusna sigurnost.

Interoperabilnost ostaje primarni izazov. Proliferacija raznolikih DID metoda i protokola — poput onih koje razvija World Wide Web Consortium (W3C) i Decentralizirana identitetska zaklada — dovela je do fragmentacije. Bez usklađenih standarda, digitalni identiteti stvoreni na jednoj platformi možda neće biti prepoznati ili verificirani na drugoj, ometajući prekogranične i intersektorske slučajeve uporabe. Napori poput W3C-ove specifikacije DID Core i OASIS standarda za verificirane vjerodajnice čine napredak, ali široko prihvaćanje i tehnička usklađenost ostaju stalne prepreke.

Privatnost je i izazov i prilika. Decentralizirani identitet obećava vraćanje kontrole nad osobnim podacima korisnicima, ali implementacija mehanizama koji štite privatnost — kao što su dokazi s nultim znanjem i selektivno otkrivanje — na velikoj razini je tehnički zahtjevna. Regulatorni okviri poput EU eIDAS 2.0 i evoluirajućih globalnih zakona o zaštiti podataka zahtijevaju da DID rješenja ugrađuju privatnost kao dio dizajna. To stvara prilike za dobavljače da se diferenciraju kroz napredne kriptografske tehnike i arhitekture spremne za usklađenost, ali također postavlja visoke zahtjeve za tehničku i pravnu interoperabilnost.

• Tehnička prilika: Konvergencija standarda oko verificiranih vjerodajnica i decentraliziranih identifikatora omogućava nove poslovne modele u financijama, zdravstvu i vladi. Na primjer, ekosistemi Evernym i Sovrin Foundation testiraju prekogranična digitalna identitetna rješenja koja bi mogla postaviti presedane za globalnu interoperabilnost.
• Proširenje ekosistema: Rastuće sudjelovanje velikih tehnoloških tvrtki, vlada i industrijskih konzorcija ubrzava sazrijevanje ekosistema decentraliziranog identiteta. Inicijative poput Trust Over IP Foundation i platforme Microsoft Entra potiču suradnju i interoperabilnost, ali također naglašavaju potrebu za okvirom upravljanja za upravljanje povjerenjem i usklađenošću među jurisdikcijama.

Ukratko, dok standardizacija decentraliziranog identiteta u 2025. suočava tehničke izazove fragmentacije i evoluirajućih zahtjeva za privatnost, također je spremna za značajan rast dok standardi sazrijevaju i suradnja u ekosistemu se pojačava. Sljedeća faza vjerojatno će biti definirana sposobnošću dionika da uravnoteže interoperabilnost, privatnost i skalabilnost u brzo rastućem krajoliku digitalnog identiteta.

Izvori & Reference

• World Wide Web Consortium (W3C)
• OASIS Open
• Microsoft
• IBM
• Decentralizirana identitetska zaklada (DIF)
• Trust Over IP Foundation
• Međunarodna organizacija za standardizaciju (ISO)
• Europska digitalna identitetska novčanica
• Hyperledger Foundation
• Accenture
• Evernym
• Avanade
• Sphereon
• MarketsandMarkets
• Europska komisija
• IDC
• Nacionalni institut za standarde i tehnologiju (NIST)
• EUDI Wallet Consortium
• Ministarstvo unutarnjih poslova i komunikacija
• Svjetska banka
• Trust Over IP Foundation